Sitni sati

Ljudi odavno hvale povoljan utjecaj smijeha na zdravlje. Možda je najbolji primjer ustaljena izreka "smijeh je najbolji lijek". Što je uopće smijeh?
Humor je perceptivni proces dok je smijeh oblik ponašanja, odgovor na humor. Ovo ponašanje stvara predvidljive fiziološke promjene u tijelu. Za vrijeme jakog smijeha koji duže traje, povećava se frekvencija srca, ponekad i iznad 120 otkucaja u minuti; frekvencija i dubina disanja se povećavaju. Brojne mišićne skupine su aktivne tijekom smijanja - dijafragma, trbušni, međurebreni, pomoćni dišni i mišići lica, a povremeno i mišići ruku, nogu i leđa. Otkriveno je da je potrošak energije u nekoliko minuta smijeha jednak potrošku za vrijeme 15 minuta vježbanja na sobnom biciklu. Istraživanja pokazuju da je razina serumskog kortizola i adrenalina smanjena nakon smijanja. Kortizol i adrenalin se inače povisuju tijekom odgovora na stres. Hormoni stresa potiskuju imunološki sustav, povisuju broj trombocita (što može dovesti do začepljenja arterija) i povisuju krvni tlak. Zbog toga su znanstvenici zaključili da se smanjenjem razine ova dva hormona može poništiti potiskivanje imunološkog odgovora, smanjiti začepljenje krvnih žila i visoki krvni tlak. Pretpostavlja se da se endorfini, tvari koje sprječavaju bol, otpuštaju tijekom epizoda smijeha. Istraživanja na području psiho-neuro-imunologije nastavljaju dokazivati kako su um (emocije) i tijelo (imunološki sustav) usko povezani. Pozitivne emocije izgleda potiču imunološki odgovor dok ga negativne potiskuju.
Kako bilo, iako smijeh sam ne može izliječiti bolesti kao što je rak, još uvijek može pomoći. Svakako treba napomenuti kako dugotrajni učinci liječenja smijehom nisu još dobro dokumentirani. Ne postoji dugoročna znanstvena statistika o ovoj temi. Ali zbog navedenih razloga, izgledno je kako dobar smisao za humor može biti iznimno važan u liječenju bolesti, a također i u uživanju u životu. Zato, uvijek čuvajte punu šaku smijeha u svojim džepovima i vidite li nekog bez osmijeha, dajte mu jedan vaš!